Velika promena u Turskoj ukoliko Erdogan pobedi na izborima?
Skoro dve godine prošlo je od neuspelog vojnog udara u Turskoj, a u toj zemlji još uvek vlada vanredno stanje
Vojni puč bio je veliki šok za Tursku. Parlament u Ankari je bombardovan, više od 250 ljudi je poginulo, dok je 2.200 ljudi povređeno na ulicama Istanbula, prenosi BBC.
U Turskoj se 24. juna održavaju predsednički i parlamentarni izbori, a ukoliko nijedan kandidat ne dobije više od polovine glasova u prvom krugu, 8. jula održaće se drugi, koji bi po svemu sudeći iznenadio sve.

Pokušaj vojnog puča u Turskoj 2016. godine FOTO: Shutterstock
Međutim, vanredno stanje ne sprečava političke partije da učestvuju na izborima, a sve stranke uveliko održavaju predizborne skupove. Sa druge strane, Vlada je u protekle dve godine zatvorila mnoge nezavisne medije, a većina izveštaja o izborima odnosi se na vladajuću partiju predsednika Erdogana.
Onog trenutka kada je bilo jasno da državni udar nije uspeo, u zemlji je proglašeno vanredno stanje i započeta je jedna od najvećih “čistki” javnih službenika.
Od jula 2016. godine, u javnom sektoru otpušteno je više od 107.000 ljudi, ali je većina njih vraćena nakon istrage.
Svi oni koji su otpušteni navodno su pristalice iseljenog islamskog sveštenika Fetulaha Gulena, koji živi u Sjedinjenim Američkim Državama i bivši je saveznik Erdogana, a koji se tereti za organizovanje vojnog puča.

Islamski sveštenik Fetulah Gulen FOTO: Printscreen/YT
Među otpuštenima se nalaze vojnici i policijski službenici, sudije i tužitelji, doktori i nastavnici.
Približno četvrtina svih sudija i tužilaca je uklonjeno sa svojih mesta, a u izveštaju opozicione Republikanske narodne stranke (CHP) stoji da je najmanje 5.000 akademika i više od 33.000 nastavnika takođe izgubilo posao.
Ainur Barkin, nastavnica osnovne škole, je jedna od onih koji su izgubili posao. Ona tvrdi da nema nikakve veze sa Gulenovim pokretom, a sada učestvuje u malim protestima Unije obrazovnih radnika, koji zahtevaju povratak na svoja radna mesta.
“Bila sam učiteljica 15 godina”, kaže ona.
“Moje mesto je u mojoj učionici, trebalo bi da se vratim u školu, trebalo bi da se vratim na svoj posao.”
U početku nije bilo načina da se žalbe prosvetnih radnika prihvate, ali pod pritiskom Saveta Evrope, uspostavljena je komisija za razmatranje pojedinačnih slučajeva.
Prema tvrdnjama Vlade, pregledano je 19.600 predmeta, a 1.010 osoba je dobilo dozvolu za povratak na posao.
Predsednik Erdogan upitan je o osuđenim novinarima, tokom zajedničke konferencije za štampu u Londonu sa premijerkom Velike Britanije Terezom Mej.
“Morate napraviti razliku između terorista i novinara”, rekao je on.
“Da li bi trebalo da ih zovemo novinarima samo zato što nose akreditacije i lične karte?”
Međutim, u poslednjih nekoliko dana predsednik Turske nagovestio je da će povući vanredno stanje ukoliko pobedi na predstojećim izborima.
Da li se samo radi o predizbornom obećanju ili je Erdogan zaista spreman na taj korak, videćemo nakon izbora koji se održaavju 24. juna.
Izvor: BBC/Drugi ugao (M.A.)